Zašto se ljudi često razbole na godišnjem odmoru ili za vikend?

08.06.2022.

Sunčamo se, kupamo, pešačimo, veslamo, trčimo, spavamo… radimo stvari kako bismo pobegli od poslovne svakodnevice i zaboravili na stres koji nam ponekad posao donosi, bilo da je to tokom vikenda ili celog godišnjeg odmora. 

Postoji deo populacije koji vikende provodi u krevetu s glavoboljom i migrenom, a godišnje odmore s prehladom, mučninom i groznicom sličnom gripu. Iako je isti deo populacije retko bolestan tokom radnih dana.

Godišnji odmor! A ja imam temperaturu i glavobolju…

Zašto im se ovo dešava? Zašto se ljudi često razbole na godišnjem odmoru ili za vikend? Prema studiji Ad Vingerhoetsa, holandskog kliničkog psihologa s Univerziteta u Tilburgu, koji istražuje ovaj fenomen od početka ovog veka, neki ljudi nose stres – zajedno s prtljagom – sa sobom na odmor. 

Ovaj fenomen Ad Vingerhoets još naziva i bolest u slobodno vreme (eng. leisure sickness), a čini se da su glavni uzroci stavovi prema poslu, slobodnom vremenu i opuštanju.  

U svojoj studiji je među ispitanicima pronašao 69 žena i 45 muškaraca koji pate od bolesti u slobodno vreme. Oni obično imaju obim posla koji ih opterećuje i jednostavno se ne mogu opustiti, što može izazvati niz simptoma poput glavobolje ili prehlade. Ponekad mogu biti toliko zadubljeni u svoj rad da podsvesno odlažu svoju bolest. 

“Kada ste vrlo zauzeti, možda niste ni svesni da ste bolesni”, kaže Vingerhoets. “Možda nećete obraćati pažnju na signale iz svog tela. Tek kada niste na poslu počinjete da se osećate umorno, počinjete da osećate bol.” 

Glavobolja i migrena pokazali su se kao najčešći simptomi kod osoba koje imaju bolest u slobodno vreme vikendom, nakon čega su sledili umor i bolovi u mišićima. Drugi pak, koji imaju bolest u slobodno vreme, tokom godišnjeg odmora često su imali simptome slične prehladi i gripi. Obrazac tih simptoma je kod osoba uglavnom počinjao oko 26. godine, a većina ih je imala dugu istoriju simptoma – više od 10 godina – pretežno su uspeli da povežu početak pojavljivanja simptoma s nečim stresnim u životu: novi posao, brak, rođenja deteta, problemi u vezi ili promena posla. 

Ostatak ispitanika iz studije nije prijavilo takve simptome. 

Paradoks slobodnog vremena

Dalje ispitivanje je pokazalo da osobe koje imaju bolest u slobodno vreme nisu vodile drugačiji način života, njihove navike po pitanju konzumiranja alkohola i cigareta, količini spavanja i ispijanja kafe bile su otprilike iste kao kod ostalih ispitanika. Takođe, oni nisu bili veći radoholičari ili više uključeni u svoj posao, ali su generalno bili više zaokupljeni mislima o poslu i imali su više problema s opuštanjem. Kao da su imali problem s tim kako se nositi sa slobodnim vremenom, često zato što su se osećali krivima da ga imaju. 

Zapravo, grupa ljudi s bolesti u slobodno vreme pokazala je veću zahvalnost za godišnje odmore i vikende od ostalih, ali jednostavno nisu mogli uživati u slobodnom vremenu. 

Iz tih razloga, ljudi dolaze u situaciju da su frustrirani za vreme i, da ironija bude veća, upravo zbog tog slobodnog vremena, jer ga ne provode onako kako bi želeli, budući da ih njihovo stanje u tome sprečava.  

Ukoliko se pronalazite u dotičnim situacijama, pročitajte konkretne savete za efektnije isključivanje s posla u tekstu Kako se isključiti s posla i zašto je to važno.   

Kako pomoći osobama s bolesti u slobodno vreme?

Pomoć u osvešćivanju svog stanja je svakako prvi korak kako bi imali svesnost i mogli promeniti stav prema svom poslu i prema radu uopšte, i posvetili više pažnje signalima iz sopstvenog tela. 

Sigurno će vam pomoći da još jednom u celosti pogledate svoj život, svoj stav prema poslu, svoju fizičku i psihičku situaciju. Za početak, odvojite malo vremena i odgovorite na sledeća pitanja:

  • Kako izgleda vaš odlazak na odmor?
  • Koliko unapred planirate?
  • Koliko „sitnica“ odrađujete na poslu u zadnji čas pre odmora?
  • Na koji način svakodnevno pazite na sebe?
  • Koliko spavate?
  • Koliko vremena provodite udaljeni od ekrana?
  • Kako slušate svoje telo?
  • Koliko čujete šta vam govori? 

Pre nego što pomislite da ste baksuzni zbog bolesti koja vas je stigla na godišnjem odmoru, znajte da loša sreća često nema nikakve veze s tim. Ovakvo stanje pogađa radnike kojima je najpotrebniji odmor. 

Prema tome, najbolje što možete da uradite jeste da probate posmatrati stvari iz druge perspektive i izabrati da usmerite energiju prema onome za šta shvatite da vam je bitno u životu.

Ukoliko se osećate kao da nemate s kim razgovarati ili da je ovakva promena za vas preveliki izazov, ne oklevajte da nam se obratite i zatražite individualni coaching na kontakt@lq.hr. Naši coachevi imaju dugogodišnje iskustvo prolaženja kroz zahtevne i teška periode na poslu te će vas razumeti i voditi kroz transformaciju.

 

Autorka: Tinka Bulić

vrh stranice