Kako podstaknuti tim na saradnju?

16.06.2022.

Timski rad je osnova poslovanja svake kompanije, bez obzira na njenu veličinu. Nedovoljna saradnja zaposlenih najčešće je razlog slabijih poslovnih rezultata, nepostizanja ciljeva te česte fluktuacije zaposlenih. Radni kolektiv je živi organizam u kojem se prepliću ljudi različitih karaktera i temperamenata i zato ne postoji čarobni recept kako poboljšati timski rad u nekoj organizaciji. Važno je da lider dobro upozna vrednosti, vrline, ali i slabosti svojih radnika te razvije jedinstveni pristup koji će stvoriti dobru radnu atmosferu.

Ko čini radni tim?

 

Radni tim čine zaposleni manje ili više komplementarnih znanja, veština i zanimanja, od kojih svaki obavlja svoj deo zadatka. Sinhronizovanim delovanjem zajedno doprinose postizanju poslovnog cilja. Svaki pojedinac je jednako vredan, može reći svoje mišljenje svestan da će ga kolege uvažiti te daje svoj maksimum u onom području u kojem je najbolji.

Kada su u pitanju neki složeniji zadaci, obično je potrebna saradnja raznih struka pa se u timu organizuju specijalisti za pojedine grane privrede ili industrije. Zaposleni s različitim kompetencijama i znanjima odlično se nadopunjuju. U našem narodu kaže se kako više glava više zna, a Japanci imaju svoju poslovicu kako niko od nas nije tako pametan kao svi mi.

 

Zašto se u firmama preferira timski rad umesto individualnog rada?

U većini firmi nužnost timskog rada predstavlja svakodnevni imperativ zbog specifičnosti proizvoda, usluga ili projekata koje firma nudi.

Dobar tim sačinjen je od kvalitetnih pojedinaca koji maksimalnim angažmanom postižu rezultate koji kvalitetom premašuju njihova pojedinačna postignuća. Zato bi lideri trebalo da podstiču timski rad kad god se za to ukaže prilika.

 U timu se pojedinci motivišu, koriste dosadašnja znanja i veštine, uče i usvajaju nova, slušaju iskustva kolega te na taj način kompenzuju eventualne slabosti koje su imali na početku ulaska u tim. Ovakvim pristupom postiže se veća efikasnost rada.

 Ugledni preduzetnik iz Silicijumske doline, John Doerr, utvrdio je kako današnji svet prebogat tehnologijom, preduzetnicima, novcem i kapitalom ima deficit dobrih timova. Slažemo se s tom konstatacijom, iako na prvu zvuči kontradiktorno. Naime, u velikim konglomeracijama neophodna je saradnja raznih industrijskih ili drugih privrednih grana, što iziskuje formiranje timova sastavljenih od raznih stručnjaka iz različitih sredina jer samo jedan um ne može smisliti rešenja za sve probleme i ciljeve koji se nameću.

 

Moć prilagođavanja


Budući da
društvene promene ili one na tržištu sve češće traže moć prilagođavanja menadžmenta, a to podrazumeva i nov način rada zaposlenih, timski rad pokazao se kao bolje, brže, kreativnije i prilagodljivije rešenje. Istraživanja pokazuju da timski rad postiže bolje rezultate nego kad bi pojedinci iz istog tima radili bez vođe, dogovora i koordinacije.

Važnost saradnje za timski rad

Ukoliko želite da stvorite uspešan tim, prvenstveno morate da stvorite klimu saradnje. Timovi koji dugo sarađuju produktivniji su zbog bliskosti i lojalnosti, ali pokazalo se da su novoformirani timovi bolji u smišljanju novih ideja zbog entuzijazma i početnog elana. Timski rad nezamisliv je bez saradnje jer je dobra saradnja temelj dobrog poslovanja.

 Grupni ili timski um mnogo je inteligentniji od pojedinačnog, uprkos svetlim britkim umovima u timu. Kada se podiže grupni koeficijent inteligencije, najbolje sposobnosti pojedinaca u timu katalizuju ono najbolje kod drugih pojedinaca, što utiče na postizanje boljih rezultata.

 Psiholozi savetuju da moramo da se odreknemo svojih ličnih, zatim nevažnih interesa, jer bi trebalo da nam je u fokusu dobrobit tima.

Praksa je pokazala da se najbolji poslovni rezultati postižu kad se u radnoj ekipi udruže kognitivna sposobnost te osobna društvena inteligencija. Naravno, znanje i veštine se podrazumevaju. Bez stručnih ljudi ne možemo formirati dobar tim, ali emocionalna inteligencija tu igra jako veliku ulogu. 

Pokus koji je proveden među studentima, koji su učili i radili na seminaru u grupama, pokazao je vrednost timskog rada. Studenti su polagali ispit pojedinačno, a zatim su na dodatna pitanja odgovarali grupno. Čak je 97 % rezultata među nekoliko stotina skupina studenata pokazalo da su grupni rezultati bili viši od pojedinačnih. 

Mnogobrojne ankete pokazuju da većina zaposlenih timski rad smatra izuzetno važnim jer timski duh osigurava kvalitetnu saradnju. A, da bismo dobro sarađivali, moramo dobro da komuniciramo.

 

Moć komunikacije

Komunikacija je važan deo timskog rada. Brainstorming i rasprava u timu trebalo bi da budu otvoreni jer će se samo tako doneti najbolja odluka. Treba insistirati na zdravoj komunikaciji jer otvoreni ili prikriveni rat među zaposlenima ili klanovima u timu pokazatelj je narušenih međuljudskih odnosa. Svima je jasno da je takav tim neproduktivan. Sadržaj rasprave treba da bude jedini faktor komunikacije. Komunikacija u timu je konstruktivni razgovor svih učesnika.

 

4 načina komuniciranja

Obratite pažnju na način komunikacije svakog zaposlenog u timu pa ćete moći postaviti novu strategiju za stvaranje timskog duha:

 1) Defenzivno komuniciranje – zaposleni izbegava komunikaciju jer se teško upušta u nju.

2) Neutralno komuniciranje – zaposleni je nedovoljno motivisan pa ga stalno treba podsticati na razgovor.

3) Optimalno komuniciranje – zaposleni ima istančan osećaj za komunikaciju, aktivno sluša, pozitivan je, strpljiv i taktičan.

4) Ofenzivno komuniciranje – zaposleni je nasrtljiv i uporan, želi biti u centru pažnje, ne sluša druge, stalno govori o sebi, ali deluje prijateljski.

 

Slušanje kao metoda dobre komunikacije

Jedna od najboljih metoda komunikacije u timu je slušanje kolega, što omogućava kvalitetno procesuiranje onoga što su rekli i realno sagledavanje njihovih predloga bez ikakve zavisti. [Ne]slušanje u timu predstavlja veliki komunikacijski problem. Naime, čovek u proseku govori tempom od 100-140 reči, a sluša tempom oko 600 reči u minuti. Primalac poruke tj. slušalac u tom neispunjenom prostoru ima previše vremena za vlastite misli pa često nije fokusiran na ono što mu se govori. Zato je jako važno da kao lider upoznate svoje zaposlene i shvatite na koji način [NE]slušaju.

 

Kako  zaposleni [NE] slušaju?

  • Aktivno slušanje (pravo slušanje) - slušalac sluša sve što govornik želi reći, dobronameran je i traži istinu.
  •  Pseudoslušanje - slušalac se usredsređuje na način govora, ali zapravo ne sluša.
  •  Jednoslojno slušanje – slušalac prima samo deo poruke, a ostatak zanemaruje.
  •  Selektivno slušanje - slušalac sluša samo ono što ga zanima.
  •  Otimanje riječi - slušalac nastoji što više govoriti, prekida sagovornika.
  •  Slušanje u zasedi - slušalac sluša kako bi iskoristio nešto od izrečenog za napad na sagovornika.

 

Informisanje zaposlenih i povratne informacije

Da li znate da je samo u 20. veku nastalo više informacija nego u čitavoj ljudskoj istoriji? Trend svakodnevnog rasta informacija i danas je nezaustavljiv, što je često pojedincu teško da apsorbuje na pravi način. Zato je važno da se unutar tima jasno komuniciraju problemi, ciljevi, očekivanja, razna mišljenja i predlozi rešenja. Da bi saznali kako napreduje projekat, lideri bi trebalo da traže povratne informacije.

 Često se pogrešno tumači ono što smo svesno poslali kao svoju poruku. Komunikolozi upozoravaju da u primljenoj poruci uglavnom vidimo i čitamo ono što želimo videti i čuti, tj. da se sve ono što se prima, prima na način onoga ko prima poruke, a ne onako kako je to mislio onaj što ju je poslao

 

Neverbalno komuniciranje

Budući da se komuniciranje svodi na razmenu informacija, ideja i osećaja ne samo verbalnim, već jednako tako i neverbalnim sredstvima, važno je da obraćamo pažnju i na te znakove koji nam često mogu otkriti šta osoba zaista misli ili oseća. Treba znati da najveći deo ljudske komunikacije nije pod svesnom kontrolom. Ako postoji nedostatak komunikacije u timu ili zavlada tišina, narušeni su međuljudski odnosi. Ćutanje je samo još jedan način komuniciranja koji je vrlo često znak pasivne agresivnosti.

 

Šta treba da izbjegavate kada je timski rad u pitanju?

  •  Neslaganje s tuđim idejama ne sme se doživljavati kao lični napad.
  •  Ne ulazite u raspravu vruće glave jer sukobi i jaka emocionalna stanja ometaju racionalno razlučivanje, planiranje i odlučivanje.
  •  Ne držite monologe u timu, izbegavajte jednosmernu komunikaciju i naređivački ton.

 

Radni tim - podela uloga

Uigrani tim je usklađeni satni mehanizam u kojem svaki zaposleni predstavlja zupčanik koji ima svoj zadatak. Bez njegove uloge, mehanizam ne bi funkcionisao. Zato na početku lider bi trebalo jasno da odredi poslove tj. zadatke svakog zaposlenog u timu.

 

Međuljudsko razumevanje ili empatija je važna osobina timskog rada

Empatične osobe idealni su saradnici jer pomažu u stvaranju atmosfere razumevanja, prihvatanja, zajedništva i lojalnosti. One predstavljaju vredan emocionalni kapital koji je važan faktor dobrih međuljudskih odnosa na poslu. Kada u timu imate empatične osobe, brže se i lakše postižu ciljevi i prolaze krize. Timovi koje ne vežu takve emocionalne veze ne funkcionišu dobro i brzo se raspadnu u kriznim vremenima. 

Empatija stvara jaku privrženost i lojalnost grupi jer se članovi timova brinu jedni za druge te stvaraju prijateljske i kolegijalne veze. Zaposleni koji računaju jedni na druge spremni su na saradnju. Pomažući kolegama, pridonose boljem funkcionisanju čitavog tima.

 

Postavljanje ciljeva, normi i očekivanja

Na početku timskog rada neophodno je postaviti jasne ciljeve i odrediti norme ponašanja i delovanja, uz napomenu da ciljevi ne smeju biti nerealni. Kada ciljevi nisu jasno definisani ili projekat nije dobro raspoređen, može se javiti kompetitivnost među članovima tima, što zna izazvati konflikt i razdor u timu.

 Uočite li u timu zabušanta ili sabotera, potrebno je odmah reagovati te ga suočiti s činjenicama kako ne bi dalje štetio timu. Sabotere odmah isključite iz tima, a lenjog zaposlenog pokušajte motivisati.

 

Motivacija i timski rad

Poželjno je da motivacija ne bude nametnuta spolja, nego da je zaposleni osete kao vlastitu motivaciju. Pokušajte motivisati tim tako da zaposleni manje rade zbog spoljnih podsticaja (novčane nagrade, putovanje, slobodni dani), a više zbog unutrašnjeg užitka u samom radu i svesti da stvaraju nešto važno i veliko. Kada tim stvori konsenzus - kada se svi slože u bitnom - do cilja se dolazi iz vlastitog uverenja i s puno više entuzijazma nego kada bi presudio lider.

 Činjenica je da intrinzične motivacije ne manjka kada su u pitanju velike stvari. Kada je cilj nešto uzvišeno ili veliko, a pogotovo kada ima medijski potencijal, članovi tima obično zapnu iz petnih žila.

 Lideri koji znaju motivisati zaposlene, ostvaruju dobru saradnju, pokreću, vode te uspešno privode projekte kraju.

 Praksa pokazuje da zaposleni rade 10 puta brže i uspešnije kad razumeju cilj i prihvataju ga lično, a ne kao nametnuti zadatak. Inicijativa za formiranje tima dolazi od lidera, no važno je da svi članovi tima proaktivno deluju u rešavanju problema.

 

Organizacija je nužnost za uspešan timski rad

Lider mora biti dobar organizator jer odlične rezultate postižu samo oni lideri koji znaju organizovati rad svog tima. Stoga, bitno je da psihološki dobro procenite svoje zaposlene: njihove vrline, mane, veštine i znanje, stepen motivisanosti, da li ih pokreće isključivo spoljna motivacija ili možete kod njih izazvati i unutrašnju motivaciju. Kada definišete profil osobe, lakše ćete se odlučiti za taktičan pristup svakom od njih.

 Budući da je sve više zadataka, sve više informacija, pa često vođama tima promaknu neke stvari, preporučujemo da olakšate sebi svakodnevni poslovni život. Koristite razne digitalne alate i aplikacije za organizaciju poslovanja koje mogu pomoći da tim kvalitetnije komunicira i brže obavlja radne zadatke, a vi pratite realizaciju i napredak projekta. To su alati za: zakazivanje sastanaka, deljenje informacija, upravljanje projektima… Svaki od njih pomaže da ne gubite previše vremena na organizaciju ili administraciju.

 

Vođa tima koordinira timski rad

Timu je potreban lider ili vođa tima. Iskustvo pokazuje da su timovi bez vođa, u kojima svi komuniciraju sa svima, znatno manje efektivni. No, treba naglasiti kako na vođu ne treba gledati kao na mozak operacije tj. projekta, već kao na tvorca konsenzusa. Poželjno je da je tokom rasprave vođa suzdržan te da svoje mišljenje iznese tek pred kraj rasprave, kako ne bi uticao na labilnije ili povodljivije članove tima. Lider mora raditi na jedinstvu tima razvijajući složnost među zaposlenima.

 Može upravljati timom na više načina:

  1.  Metodama prisile - nagrade, obećanja, kazne, pretnje.
  2.  Metodama paternalizma pomoću kojih vodi brigu o određenim potrebama zaposlenih, ali zauzvrat traži njihovu odanost i poslušnost. Možemo reći da „potkupljuje“ zaposlene materijalnim ili moralnim dobrima.
  3.  Metodama uveravanja - argumenti, racionalne i emocionalne sugestije, vlastiti primer.

 Treba li Vam pomoć oko formiranja tima, organizacije rada u timu te načina na koji ćete podijeliti radne zadatke i uloge, obratite se našim stručnjacima. Napravite BOOM u poslovanju uz LQ edukacije.

vrh stranice